Otvorenje događanja “Gradimo drugačiji kvart” započelo je u Parku Ribnjak u 11.30 sati izložbom fotografija učenika i učenica Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Izložba nastala iz fotografskih objektiva učenika ŠPUD-a s ciljem da kroz aktivnu šetnju parkom upoznamo život kvarta, parka i Centra mladih Ribnjak.

U 12.30 sati u velikoj dvorani Centra mladih Ribnjak otvoren je javni razgovor na temu klimatskih izbjeglica na kojem su govorili: dr. sc. Drago Župarić-Iljić, profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za migracije, Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije i klimatska aktivistkinja, Lucija Mulalić, voditeljica projekata – Centar za mirovne studije.

Kroz razgovor su govornici pojasnili koncept klimatskih izbjeglica i izbjeglištva uzrokovanog okolišnom degradacijom i klimatskim promjenama. Pojam klimatskih izbjeglica još uvijek nije pravno prihvaćen niti postoje međunarodni mehanizmi zaštite za njih. Govorilo se i o konkretnim primjerima postojećih klimatskih izbjeglica poput zajednica na pacifičkim otocima kao Tuvalu ili zemljama afričkog kontinenta kao što je Senegal. Općenito, valja naglasiti kako su migracije uzrokovane klimatskim i prirodnim katastrofama predominantno interne, a u manjem obujmu se ljudi sele u obližnje zemlje. Trenutne analize predviđaju da će i buduće migracije biti interne prirode, a neće se dogoditi tzv. ‘klimatski egzodus’ kojim desni populisti vole plašiti ljude u EU. Ali svakako će se događati sve više, dok god ne učinimo maksimalno što možemo da ublažimo klimatske promjene, prvenstveno napuštanjem korištenja fosilnih goriva. Stoga ova tema mora biti puno vidljivija i relevantnija kod nas. Jer klimatske promjene zahvaćaju naš kontinent pa tako i Hrvatsku, koja je jedna od najranjivijih na klimatske promjene u Europi.

U 17.00 sati, u klubu Centra mladih Ribnjak ponovili smo popularnu i održivu radionicu oživljavanja nefunkcionalnih aparata i predmeta “Popravimo zajedno”. Budući da su ponovna upotreba i smanjenje stvaranja otpada su važni aspekti održivog življenja, građani su donijeli svoje nefunkcionalne predmete i aparate kako bi ih zajedno s volonterima pokušali popraviti. 

Nakon radionice, Centar za mirovne studije je s korisnicima, pojedincima i kolektivima Centra mladih Ribnjak održao razgovor “Bili smo na Ribnjaku” o njihovim potrebama i raznovrsnim aktivnostima koje su provodili i još uvijek provode u Centru.

Kao završetak cjelodnevnog programa, održala se besplatna i otvorena interkulturalna večera iz afričkog restorana Mama Veek’s. Na večeri su bili stanovnici kvarta i šire, a s obzirom na to da je u tijeku Bajram, večera je započela od 20.00 sati kako bi se uskladila s iftarom (prekidanjem posta) i time bila inkluzivna za sve. 

Ovaj događaj organizirao se u sklopu kampanje “Svijet u Zagrebu, Zagreb svijetu”.

Cijelu fotogaleriju s događaja pogledajte na poveznici.

———-

Aktivnost je provodena u sklopu projekta “Platforma Upgrade i Centar mladih Ribnjak: Gradimo drugačiji kvart” koji je ostvaren uz financijsku potporu Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku suradnju i civilno društvo. Projekt vodi organizacija Operacija grad, a partneri na projektu su ustanova Centar mladih Ribnjak i organizacije AKC Attack, Centar za mirovne studije, KURZIV – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Zelena akcija, Udruga za promicanje kultura Kulturtreger i UBU – Udruga bivših učenika ŠPUD-a Zagreb.

*Članak je izvorno objavljen na www.zelena-akcija.hr

The post Održano cjelodnevno događanje “Gradimo drugačiji kvart” appeared first on Platforma Upgrade.

Nakon uspješnih događanja kojima je Platforma Upgrade u suradnji s Centrom mladih Ribnjak pilot-program Interkulturnog društvenog centra zaključujemo raznovrsnim i zanimljivim cjelodnevnim događajem Gradimo drugačiji kvart.

Dan ćemo započeti u Parku Ribnjak u 11:30 sati otvorenjem izložbe fotografija učenika_ca Škole primijenjene umjetnosti i dizajna i press konferencijom. Predstavit ćemo pilot program Interkulturnog društvenog centra, Platformu Upgrade, suradnju Centra mladih Ribnjak i Platforme Upgrade te otvoriti izložbu Gradimo drugačiji kvart. Izložba nastala iz fotografskih objektiva učenika ŠPUD-a potaknut će vas na upoznavanje života kvarta, parka i Centra mladih Ribnjak te na aktivnu šetnju pošto će biti predstavljena u zelenilu prekrasnog Parka Ribnjak.

U 12:30 sati u velikoj dvorani Centra mladih Ribnjak otvorit ćemo javni razgovor na temu klimatskih izbjeglica na kojem će govoriti:

–  dr. sc. Drago Župarić-Iljić, profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za migracije

– Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije i klimatska aktivistkinja

– Lucija Mulalić, voditeljica projekata – Centar za mirovne studije

Kroz razgovor će se publici predstaviti relativno novi koncept klimatskih izbjeglica i izbjeglištva uzrokovanog klimatskim promjenama, fenomenom koji će kroz naredne godine globalno postati sve relevantniji te će se tematizirati što to znači za migracije u Hrvatskoj.

U 17:00 sati, u klubu Centra mladih Ribnjak ponavljamo popularnu i održivu radionicu oživljavanja nefunkcionalnih aparata i predmeta “Popravimo zajedno” gdje građani mogu donijeti svoje nefunkcionalne predmete i aparate koje će volonteri pokušati popraviti kako bi se promoviralo ponovnu upotrebu i smanjenje stvaranja otpada kao važne aspekte održivog življenja. Za sudjelovanje se potrebno unaprijed najaviti i javiti koji bi predmet htjeli popraviti (te o kakvom kvaru/problemu se radi) kako bi se mogli pripremiti odgovarajući alati i dijelovi.  Prijaviti se može putem e-maila  eugen@zelena-akcija.hr ili na broj 095 515 0612. Svatko može donijeti samo jedan predmet koji se može ponijeti u rukama.

Nakon radionice, Centar za mirovne studije će s korisnicima, pojedincima i kolektivima, Centra mladih Ribnjak održavati Razgovor: “Bili smo na Ribnjaku” o njihovim potrebama i raznovrsnim aktivnostima koje su provodili i provode u Centru.

Kao završetak cjelodnevnog programa od 20:00 održat će se besplatna, otvorena interkulturna večera iz afričkog restorana Mama Veek’s.Na večeru su pozvani svi stanovnici kvarta i šire, a s obzirom na to da je u tijeku Bajram, večera se održava u ovo vrijeme kako bi se uskladila s iftarom (prekidanjem posta) i time bila inkluzivna za sve. Večera je otvorena te nisu potrebne prethodne najave niti prijave.   

Ovaj događaj organizira se u sklopu kampanje “Svijet u Zagrebu, Zagreb svijetu”.

Aktivnosti se provode u sklopu projekta “Platforma Upgrade i Centar mladih Ribnjak: Gradimo drugačiji kvart” koji je ostvaren uz financijsku potporu Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku suradnju i civilno društvo.

The post GRADIMO DRUGAČIJI KVART S PLATFORMOM UPGRADE I CENTROM MLADIH RIBNJAK appeared first on Platforma Upgrade.

Pozivamo sve srednjoškolce i srednjoškolke koji žele napraviti svoj strip, naučiti kako posložiti priču i grafike da se prijave putem prijavnice na poveznici. Sudjelovanje na radionici je besplatno, a prijave su obavezne i otvorene do 4.4. u 15:00 sati (ili do popunjavanja svih mjesta).

 Broj polaznika je ograničen.

O RADIONICI STRIPA

Na radionici će polaznici/e crtati kolaborativni strip. Prvo će se zajednički osmisliti tema, po kojoj će se zatim kreirati scenariji za strip. Zajednički će se komentirati scenarij, koji će se rezati, kolažirati i upotpunjavati prije nego se krene u sljedeću fazu stvaranja stripa, crtanje. Finalni produkt će biti nekoliko stranica stripa u obliku postera koji će biti izložen u Galeriji Usput Centra mladih Ribnjak.

O VODITELJICI RADIONICE

Radionicu će voditi Ena Jurov koja se bavi vizualnim komunikacijama kroz grafički dizajn, ilustraciju i strip. Završila je MA program Storytelling na Sveučilištu Konstfack u Stockholmu i preddiplomski studij vizualnih komunikacija na Studiju dizajna u Zagrebu. Surađuje na VJ projektima s kolektivom leilamarinaena, redovito izdaje stripove u Komikazama i vodi radionice stripa za djecu i odrasle, a u sklopu Dizajn studija Plejs dizajnirala je vizualne materijale za autonomni društveni centar Nigdjezemska u Zadru.

Radionica stripa za srednjoškolce/ke organizira se u sklopu projekata “Platforma Upgrade i Centar mladih Ribnjak: Gradimo drugačiji kvart ” te “Interkulturni grad” koji vodi organizacija Operacija grad, a partneri na projektu su ustanova Centar mladih Ribnjak i organizacije AKC Attack, Centar za mirovne studije, KURZIV – Platforma za pitanja kulture, medija i društva Zelena akcija,Udruga za promicanje kultura Kulturtreger i UBU – Udruga bivših učenika ŠPUD-a Zagreb. Projekt je ostvaren je uz financijsku potporu Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku suradnju i civilno društvo.Radionica je dio kampanje platforme Upgrade pod nazivom “Svijet u Zagrebu, Zagreb svijetu”.

The post Radionica stripa za srednjoškolce/ke appeared first on Platforma Upgrade.

Rezultat tog promišljanja je izvještaj, u kojem Operacija grad dijeli sa svima što su mlade osobe rekle u ovom dvomjesečnom dijalogu, koje su njihove potrebe u kulturi, što im ograničava pristup kulturnim sadržajima i kako vide ulogu društveno-kulturnih centara, kao fokalne točke zagovaračkih napora Operacije grad.

Preuzimanje izvještaja: https://operacijagrad.net/system/publication/document/13/izvještaj_mladi_2022.pdf

The post Potrebe u kulturi i pristupu kulturnim sadržajima appeared first on Platforma Upgrade.

Publikacija UNESCO-a pod nazivom „Measuring Intercultural Dialogue: A conceptual and technical framework“ uvodi nas u pitanja o interkulturnom dijalogu, poticajnom okruženju za ostvarenje interkulturnog dijaloga te mjerilima i okvirima za interkulturni dijalog.

Pošto je interkulturni dijalog bitna tema kojom se bavimo u sklopu platforme Upgrade s vama dijelimo link na ovu zanimljivu i poučnu publikaciju.

The post UNESCO-va publikacija o interkulturnom dijalogu appeared first on Platforma Upgrade.

Piše: Ana Vučić

Već dugo aktualna tema integracije izbjeglica ponovno je dodatno rasplamsana posljedicama rata u Ukrajini, a nedavno se o njoj opet promišljalo i razgovaralo i na 9. Tjednima IZBJEGLICAma. Projekt koji svakako može doprinijeti senzibilizaciji društva za tu problematiku predstavio se – sa željom da se svi pojedinci koji žele živjeti u Hrvatskoj, bez obzira na svoje podrijetlo, ovdje osjećaju dobrodošlo – u utorak, 5. srpnja na konferenciji Upgrade: Za Interkulturni društveni centar u Zagrebu. Kroz dva panela razgovaralo se o glavnom cilju platforme Upgrade, koja okuplja više organizacija nezavisne kulture: razvoju i otvaranju Interkulturnog društvenog centra (IDC) u Zagrebu, koji bi bio temeljen na ravnopravnosti i uključivosti i čiji bi različiti sadržaji bili u ponudi domicilnom stanovništvu, migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila te stvarani prema njihovim potrebama i, najvažnije, s njihovim sudjelovanjem.

Prvi panel moderirala je Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije, a u razgovoru su sudjelovali Igor Petričević, socijalni antropolog i sociolog, i Iva Grubiša, asistentica s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Taj dio konferencije bio je posvećen ideji Zagreba kao otvorenog grada, a neprestano se doticao dviju (glavnih) tema koje su važne točke kako u zamišljanju rada Centra, tako i poslije u njegovoj, nadamo se, uspješnoj realizaciji.

Prva od njih tiče se dosadašnjih iskustava i života stranaca koji žele živjeti i raditi u Hrvatskoj; uglavnom su to tražitelji azila koji se organizirano smještaju u hotel Porin u zagrebačkim Dugavama, a koji se sa svojim problemima najčešće bore na dvije fronte: u neprestanom svjedočenju lokalnim predrasudama i pri susretu s hrvatskom birokracijom. Predrasude vode prema diskriminaciji i segregaciji: sjećamo se, tako, vijesti o odvojenim čekaonicama za azilante u ambulantama i izvještaja iz autobusa o putnicima koji se odmiču od ljudi s drugom bojom kože, a Petričević je, kao svjedok onoga što se događa u Dugavama, pričao i o masovnim podizanjima ograda u ulicama nedaleko od Porina. Birokracija, s druge strane, kao da tražiteljima azila pruža neku ironičnu utjehu utoliko što im gotovo onemogućava izlazak iz soba, a time i potencijalne susrete s diskriminacijom; na dozvolu za rad čeka se 9 mjeseci, a pomoć se pruža u iznosu od 100 kuna mjesečno. Čak i u slučaju pojedinaca kojima je odobrena međunarodna zaštita, ističe Grubiša, u praksi se gomilaju problemi s ostvarivanjem prava na učenje jezika, obrazovanje, zapošljavanje i zdravstveno osiguranje zbog neznanja službenika u birokratskim ustanovama ili, još gore, njihove nevoljkosti da uopće provjere lako dostupne informacije i zakone koji bi, barem u teoriji, strancima trebali pomoći. Čini se da je sustav pokazao više volje i brže reakcije tek s migrantima koji od ove godine dolaze iz Ukrajine; panelisti smatraju da treba “zajahati taj val” i “iskoristiti” tu nesretnu situaciju kako bi se očito moguća učinkovitost sustava odrazila i na pojedince iz neeuropskih zemalja.

Druga važna okosnica razgovora ticala se očekivanja od Interkulturnog društvenog centra, odnosno svega onoga čime bi on mogao doprinijeti boljitku zajednice. Petričević je predložio da se Centar, između ostalog, bavi i pomaganjem izbjeglicama i tražiteljima azila pri prikupljanju dokumenata, a da različitim društvenim aktivnostima, radionicama i prezentacijama zemalja iz kojih stranci dolaze pokuša educirati domicilno stanovništvo o novim susjedima. Osim toga, prema Grubiši, ovakav tip centra za početak bi na mikrorazini mogao vježbati dvosmjernost procesa integracije, o čemu bi i (u)domaće(ne) stanovnike trebalo educirati jer u praksi dvosmjernost ne postoji. Povezano s tim, istaknuto je i opetovano krivo poimanje homogenosti hrvatske ili bilo koje druge nacionalne kulture; drugim riječima, čini se da je još uvijek potrebno naglašavati da kultura nije neki fiksni, okamenjen koncept, kao i koja je razlika između multikulturalnosti i interkulturalnosti. Grubiša je pak najviše inzistirala na tome da posjetitelji potencijalnog centra ne smiju biti samo korisnici, već i stvaratelji, kreatori sadržaja. 

Značajan dio rasprave bio je posvećen mogućim opasnostima i prijeporima do kojih će neminovno doći jednom kad i ako se Centar otvori: prema Grubišinim riječima, s obzirom na to da bi u svojim osnovnim postavkama on morao biti i prostor izlaska iz zone komfora, odnosno susreta različitih ljudi i njihovih različitih pogleda, sučeljavanja o njegovim budućim funkcijama i programima koje će nuditi su nužna, ali su isto tako i potentna za dijalog o tome što će se u njemu zbivati. Sudionici su se složili da je nužna redovita komunikacija s lokalnom zajednicom oko Centra i onoga što se u njemu događa, a sve kako bi se spriječilo širenje dezinformacija, šaputanja i tračeva koji završavaju u – nažalost već toliko poznatim – frazama poput “naš kvart nosi teret” i “zašto baš mi?”. Upravo radi izbjegavanja takvih nevolja, kaže Grubiša, nužno je osvijestiti građanima da to “nije centar za izbjeglice – on je centar za Zagreb”. Upitani za moguću lokaciju takvog centra, panelisti nisu ponudili konkretan odgovor, a iz publike je stigla ideja o tome da bi svaki društveni centar zapravo trebao biti interkulturni. Na samom kraju prvog panela okupljenima su se kratko, kao svojevrsni predstavnici dijela budućih korisnika Centra, obratili članovi Panafričkog društva u Hrvatskoj (PADUH) i glazbenik Commi Balde Kouyate. Oni su objasnili da Centar, osim kao mogući prostor za Društvo, zapravo zamišljaju kao mjesto za druženje, na kojem će se moći opustiti, razgovarati, upoznavati, izražavati; kao mjesto bez osuđivanja i safe space u kojem će svi moći biti jednaki. Drugim riječima, prvenstveno traže prostor sigurnosti. 

Ta bi njihova želja ujedno mogla biti odgovor i na neka pitanja iz drugog panela, u kojem su, uz moderatoricu Mirelu Travar, sudjelovali Jelena Ricov, viša stručna savjetnica pročelnice Gradskog ureda za kulturu, Pavlica Bajsić iz Centra mladih Ribnjak, Janja Sesar iz Pogona i Domagoj Šavor iz Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR. Uvjeravajući sve prisutne u to da je Gradu promoviranje kulture u zajednici prioritet, da će sigurno podržati IDC i da će uskoro objaviti poziv za financiranje takve vrste projekata, gospođa Ricov upozorila je ipak inicijatore ideje o IDC-u da bi prije svega trebalo napraviti istraživanje o potrebama zajednice (misleći vjerojatno isključivo na lokalno stanovništvo) kako bi se vidjelo kakva su točno javna očekivanja od Centra. Pavlica Bajsić na neki se način tome suprotstavila, rekavši kako vidi svojevrsnu opasnost u takvim istraživanjima jer Centar ne bi trebao samo odgovarati na želje zajednice, već otvarati (nove) svjetove. Ta se plemenita ideja razbuktala u malu raspravu o tome koliko inicijativa Za interkulturni društveni centar treba voditi željama zajednice, ali nužno je istaknuti da su takvi kvantitativni podaci nužni pri koncipiranju i provedbi ovakvog projekta, pogotovo u sustavima koji su, prema riječima gospođe Ricov, “tromi” i u kojima je “upornost užasno važna”.

Optimističniju notu donijeli su ostali sudionici drugog panela. Pavlica Bajsić ukratko je prepričala uspješnu prošlost Centra Ribnjak i njegov opstanak unatoč raznim povijesnim i ideološkim mijenama. Janja Sesar pričala je o Pogonu kao o rezultatu borbe nezavisne scene i mladih za prostor djelovanja u Zagrebu, borbe koja je s vremenom rezultirala implementacijom sudioničkog upravljanja, takozvanog civilno-javnog partnerstva, u kojem Grad Zagreb i koalicija civilnih organizacija zajedno upravljaju Pogonom. Taj je primjer važan jer i IDC želi funkcionirati kao civilno-javno partnerstvo, odnosno jer pokazuje da taj još uvijek rijedak model upravljanja može biti uspješan. Domagoj Šavor se složio da bi IDC-u civilno-javno partnerstvo odgovaralo zbog otvorenosti i inkluzivnosti, jer su institucije same po sebi previše zatvorene. Entuzijastičnost oko te ideje osnažila je i izjava gospođe Ricov, koja je rekla da je Grad Zagreb svakako otvoren za tu ideju. Počne li se jednako govoriti o ideji Interkulturnog društvenog centra kao što se na konferenciji govorilo o uspjesima drugih organizacija i projekata, makar kao o inspiraciji za takav centar, i počnu li se predlagati konkretniji programi za djelovanje samog centra, te pruži li Grad Zagreb obećanu podršku u realizaciji, ovaj bi projekt zaista mogao pomoći mnogim građanima, starim i novim. Dotad nam ostaje nadati se da ideja neće ostati samo na lijepim riječima.

*Članak je izvorno objavljen na kulturpunkt.hr.

The post Prostor uključivanja, prostor sigurnosti appeared first on Platforma Upgrade.

Razgovarao: Matko Vlahović

U vrijeme kada su migracijske politike na nacionalnim razinama obilježene ksenofobijom, uloga jedinica lokalnih samouprava u društvenom uključivanju osoba u pokretu postaje sve izraženija i potrebitija. Uloga urbanih sredina je tim značajnija zbog činjenice da migranti u potrazi za novim zbog brojnih praktičnih razloga uglavnom gravitiraju gradovima – primjerice, zbog veće dostupnosti radnih mjesta i lakšeg zaposlenja, dostupnosti stambenog prostora, boljih etničkih, društvenih i kulturalnih mreža, anonimnosti, kao i veće razine društvenog prihvaćanja.

Platforma Upgrade, u kojoj je okupljeno desetak organizacija civilnog društva, već godinama zagovara otvaranje interkulturnog centra koji bi odgovarao na potrebe lokalne zajednice i novih članova društva. Povodom konferencije koju Platforma organizira u Centru mladih Ribnjak, o važnosti interkulturalnih centara i odjecima migracijskih režima u zagrebačkoj svakodnevici razgovarali smo s Igorom Petričevićem, socijalnim antropologom i sociologom s interesom za antropologiju migracija i grupne kontakte.

U svojoj doktorskoj disertaciji istražuješ kako upravljanje migracijama i dominantni narativi o migrantima utječu na svakodnevni život zajednica u urbanom okruženju, koristeći pritom koncept emocionalne geografije. Možeš li ukratko pojasniti taj koncept i zašto ti je koristan u istraživanju?

Diskusije o prihvatu migranata uglavnom ističu suosjećanje ili ksenofobiju kao dvije krajnosti mogućih afektivnih odgovora lokalne populacije na prisutnost stranaca. Koncept emocionalne geografije (Bondi, 2005) upućuje upravo na načine na koje emocije srastaju uokolo i unutar određenih mjesta. Polazište je ideja da su emocije simultano unutar nas kao pojedinaca te strujaju između nas kao društvenih bića u fizičkim prostorima kojima pridajemo značenje. 

Studirajući iskustva novih migranata i percepcija “lokalaca” o njima u mjestima interakcija naišao sam na mnogo šarolikiji spektar emocija i pozicija uključujući (ne)sigurnost, nelagodu, poniznost, zbunjenost, sažaljenje, entuzijazam, sumnjičavost, prezrivost, ozlojeđenost i gađenje koji se često preklapaju. Uz to, treba naglasiti i promjene stavova pojedinaca kroz vrijeme te fluktuacije u društvenoj atmosferi vezane uz dinamiku samih migracija (npr. broj ljudi na ruti i u prihvatilištu), ali i incidenata ili glasina o njima u naselju. Pozicioniranje naspram migranata vezano je uz upravljanje migracijama, granicama i uz (trans)nacionalne diskurse (npr. civilizacije i rase), ali i lokalnu povijest mjesta na ruti. U našem slučaju to je povijest rata i izbjeglištva, ali i nacionalizma te (post)socijalističkog nasljeđa i perifernosti, povijest koja je upetljana u ove oscilacije u emocijama i pozicijama. Stoga, u disertaciji naglašavam kako se prihvat migranata sastoji ne samo od smještajnih kapaciteta i donacija već i od raznih lokalnih diskursa, praksi i orijentacija naspram migranata koje fluktuiraju između gostoprimstva i animoziteta, bliskosti i distance, te formiraju kompleksni afektivni krajolik (ne)dobrodošlice.

Hotel Porin, prihvatilište za osobe koje traže međunarodnu zaštitu, smješten je u blizini zagrebačkog kvarta Dugave. Postoje li primjeri “spontanog” interkulturalnog dijaloga ili su zajednice novih susjeda i lokalaca u potpunosti izolirane jedna od druge?

Hotel Porin je prihvatilište polu-otvorenog tipa što znači da se osobe koje traže međunarodnu zaštitu mogu slobodno kretati, ali očekuje se njihov povratak do 23 sata kada kreću provjere po sobama. Dakle, spontane interakcije naravno postoje. Autobusi, stanice, parkovi i kafići su mjesta svakodnevnih susreta, a određeni broj djece iz Porina pohađa i osnovnu školu blizu kvarta. U Dugavama postoji i ambulanta za tražitelje međunarodne zaštite u Domu zdravlja te Centar za pružanje usluga socijalne skrbi u kojem su smješteni maloljetnici bez pratnje. U knjižnici Dugave povremeno se organiziraju predstavljanja zemalja iz kojih dolaze novi susjedi, a jedno vrijeme se održavao i neformalni tečaj Arapskog jezika.

No, unatoč prostornoj bliskosti, među stanovnicima Novog Zagreba postoji prilično velika socijalna distanca prema tražiteljima azila. I druga istraživanja pokazuju kako kontakt sam po sebi, iako može, ne vodi nužno do kulturne razmjene, već može osnažiti predrasude, animozitete i afirmirati granice kolektivnih identiteta. Jedan primjer koji sam uočavao tijekom terenskog rada je ustajanje “lokalaca” sa sjedala u autobusu nakon što je tražitelj azila sjeo pokraj. Drugi je slučaj otvaranja zasebne čekaonice za azilante u Domu zdravlja o čemu se pisalo i u medijima. Treći primjer su ograde koje su se izgradile u ulicama oko Hotela Porin. Veoma je prisutan i negativno obojen govor o “azilantima”, prepun generalizacija te zamjeranje što se s lokalnom zajednicom nije komuniciralo pri otvaranju prihvatilišta. 

Važan čimbenik koji doprinosi održavanju distance jest sama dinamika tranzitne migracije i činjenica da je Hotel Porina istovremeno čekaonica za nastavak migracija dalje u Europu i za dobiti azil i ostati u Hrvatskoj. Jedna Dugavljanka mi je objasnila kako ne bi imala nikakav problem da se Afganistanac useli u stan pokraj njezinog, ali da je jako teško uspostaviti kontakt kada u Porinu živi 200-500 ljudi koji se konstantno izmjenjuju. Nadalje, proces traženja azila zna trajati do godinu dana, u nekim slučajevima i oko dvije godine, što tražitelje međunarodne zaštite stavlja u zasebni režim vremena, tj. ritam svakodnevice obilježen čekanjem u neizvjesnosti, različit od onog Hrvatskih državljana. Jedan tražitelj azila iz Irana rekao mi je da, dok čeka azil živeći na 100 HRK mjesečno, većinu vremena provodi u hotelskoj sobi. Nije znao hoće li dobiti azil ili će morati ponovno migrirati. Njegovim riječima: “Nemam nikakav odnos s Hrvatskim društvom. Stalno sam ovdje unutra. Želim ući u Hrvatsko društvo, ali ne mogu.” Ovo je bilo u razdoblju odmah nakon što su nekolicina azilanata napadnuti u Dugavama, tako da ga je povrh toga i bilo strah kretati se po kvartu. Ovo je primjer kako legalni status, prostorna segregacija, ekonomska prekarnost i ksenofobna agresija reproduciraju distancu prema ovoj populaciji.

U posljednje vrijeme se često spominje koncept gradova utočišta kao potencijalnih mjesta otpora ksenofobnim politikama. Tako je i Skupština Grada Zagreba početkom godine usvojila Akcijski plan za integraciju. Kolika je uloga gradova u uključivanju osoba s migrantskim porijeklom u društvo i koliko gradovi u RH imaju “slobodne ruke” kreirati vlastite politike uključivanja?

Budući da migracije nisu samo pokreti stanovništva iz nacije A u naciju B koji odgovaraju na tzv. “push” i “pull” faktore, već imaju svoju unutarnju dinamiku, gradovi dolaska, ali i gradovi na ruti, poprimaju izuzetno važnu ulogu u medijaciji i transformaciji migracijskih kretanja.

Gradovi su centralni za raspršivanje granica u urbanu svakodnevicu gdje može doći do različitih oblika društvenog isključivanja, policijskog profiliranja i deportacija, tj. praksi koje uvelike odražavaju i sprovode (supra)nacionalne restriktivne migracijske i granične politike. Koncept gradova utočišta primarno je vezan uz kontekst Sjedinjenih Američkih Država te implicira određeni stupanj municipalne autonomije koja bi omogućila ograničavanje ovih politika. No, iako lokalna samouprava ne može utjecati na sam proces dodjeljivanja međunarodne zaštite, prostor djelovanja za ostvarivanje prava zajamčenih Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti postoji. Taj je prostor pretežito bio ispunjavan djelatnostima organizacija civilnog društva, stoga je ovaj Akcijski plan korak naprijed prema inkluzivnijim gradskim politikama. Gradovi su također mjesta inter-kulturnih razmjena te veza i mreža društvenosti krucijalnih za osjećaj doma i pripadnosti, veza koje se ne uspiju razviti u uvjetima segregacije i socijalne distance koja se produbljuje činjenicom da se zajamčena prava (učenje jezika, rad, obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita) ne uspiju sprovesti u praksi.

Možeš li ukratko predstaviti važnost interkulturalnih centara kao mjesta susreta različitih zajednica?

Otvaranje interkulturalnih centara sadrži potencijal za približavanje ljudi različitih podrijetla i statusa te razmjene i dijalog između prijašnjih i novijih članova društva. Poželjno bi bilo da centri sadrže aktivnosti koje adresiraju potrebe i probleme zajednice u kojima se nalaze i probleme s kojima se sreću njihovi novi susjedi. Neki od sadržaja mogli bi biti tečajevi jezika, različite usluge i savjeti vezani uz integraciju poput pravne pomoći, pomoći sa zapošljavanjem, stanovanjem, upisima u vrtiće, škole i zdravstveni sustav. Na taj način bi se olakšalo uključivanje novih susjeda u društvo. Nadalje, mogle bi se organizirati i edukacijske i društvene aktivnosti u svrhu transformacije predrasuda i preveniranja diskriminacije što bi moglo smanjiti socijalnu distancu i olakšati suživot u gradu.

Kakvi su potencijalni utjecaji interkulturnih centara na emocionalnu geografiju gradova, kvartova, zajednica?

To je teško predvidjeti. Ovisit će o modelu centara, resursima, dinamici pojedinih zajednica i samim ljudima koji se uključe u aktivnosti centra. Trebao bi postojati prostor za dijalog unatoč razlikama i razumijevanje za probleme i perspektive samih korisnika centra, ali i susjednih zajednica.

*Članak je izvorno objavljen na kulturpunkt.hr.

The post Za interkulturni grad appeared first on Platforma Upgrade.

U vrijeme kad naš grad postaje novi dom za osobe raznih kulturnih i etničkih pozadina, kad postaje utočište za osobe koje su dislocirane od svojih domova, potrebna su nam nova mjesta u zajednici gdje se svi stanovnici mogu okupiti i djeliti zajednička iskustva kulture, edukacije i susreta, kako bi Zagreb mogao uistinu postati kozmopolitski grad.

Zbog toga je tema konferencije razgovor o višegodišnjem zagovaračkom nastojanju Platforme Upgrade – osnivanje Interkulturnog društvenog centra u Zagrebu, kao nastavak i nadogradnja projekta o osnivanju ustanova civilno-javnog partnerstva u kulturi, koja je započela inicijativom za osnivanje Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade.

Na konferenciji ćemo sa stručnim osobama, ali i svim zainteresiranim građanima_kama grada Zagreba razgovarati o kulturnim i drugim sadržajnim potrebama zajednice, suživotu kroz interkulturualnost, uključivanju svih članova zajednice u kreiranje sadržaja kulturnih institucija prema njihovim potrebama i uz njihov glas te, na kraju, i mogućnostima realizacije Interkulturnog društvenog centra u Zagrebu.

Program konferencije:

10:00 – Registracija i kava

11:00 – Početak i uvodna riječ

11:20 – 1. Panel: “Zagreb, otvoreni grad?”

Govornici: Igor Petričević (Socijalni antropolog i sociolog s interesom za urbanu antropologiju, antropologiju migracija i grupne kontakte), Iva Grubiša (asistentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) i članovi Panafričkog društva u Hrvatskoj.

Moderatorica: Iva Zenzerović (Centar za mirovne studije)

Zagreb želi biti otvoreni grad. Otvaranje prostora za zajednički život i interkulturnu praksu važan je proces za sve koju tu žive, onih koji su došli ili će u naš grad tek doći.Na prvom panelu s našim sugovornicima razgovaramo o tome zašto je u gradskom tkivu važno otvarati prostore za društveni i interkukturni dijalog, kako da postojanje takvih prostora bude znak dobrodošlice i ujedno resurs za razvoj interkulturalnosti koja je u svijetu višestrukih migracija već tu, a neminovno i pred nama. Kako se otvoriti i biti podrška onima kojima je ona potrebna, doprinijeti kroz polja društvenosti i kulture, kako razmjenjivati i stvarati novo zajedničko iskustvo?

13:00 – Pauza:Vege/veganski prigrisci i osvježenja

13:45 – Kratki pregled rada Platforme Upgrade

14:05 – 2. Panel: “Interkulturni društveni centar u Zagrebu”

Govornici: Jelena Ricov (u ime Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, viša stručna savjetnica u GU Grada Zagreba), Domagoj Šavor (Mreža društveno-kulturnih
centara DKC-HR), Janja Sesar (Pogon) i Pavlica Bajsić (Centar mladih Ribnjak).

Moderatorica: Mirela Travar (Operacija grad)

Zašto Zagrebu treba interkulturni društveni centar? Kako hibridne ustanove mogu pomoći odgovoriti na potrebe lokalne zajednice? Kako zajedničko djelovanje aktera iz raznih područja kulture i društvenosti može ostvariti trajnu promjenu? Na ova pitanja ćemo nastojati dati odgovore na našem drugom panelu…

15:30 – Kraj programa i neformalno druženje

Veselimo se zajedničkoj raspravi i druženju!

____________________________________

Konferencija “Upgrade: Za Interkulturni društveni centar u Zagrebu” organizira se u sklopu kampanje “Svijet u Zagrebu, Zagreb svijetu” te je dio projekta “ Platforma Upgrade: Svijet u Zagrebu, Zagreb svijetu” kojim se nastavlja zagovaračko djelovanje platforme Upgrade s ciljem osnivanja Interkulturnog društvenog centra u Zagrebu. Projekt se provodi uz financijsku podršku Zaklade “Kultura Nova”.

____________________________________

Platforma Upgrade je neformalna mreža organizacija civilnog društva iz različitih sektora djelovanja (ljudskih prava, održivog življenja, ekologije, područja kulture, umjetnosti i mladih) koju koordinira organizacija Operacija grad.Cilj Platforme Upgrade je razvoj i otvaranje Interkulturnog društvenog centra (IDC) koji kroz inovativne i kreativne prakse odgovara na potrebe lokalne zajednice i šireg civilnog društva, ali i na aktualne društvene i kulturne izazove grada Zagreba.

Članice Platforme Upgrade su: AKC Attack!, Booksa/Kulturtreger, Centar za mirovne studije, Generator multidisciplinarnih koprodukcija/GMK, KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse, Kulturpunkt/Kurziv, MaMa/Multimedijalni institut, Močvara/URK, Operacija grad, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Slobodne veze, UBU – Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb, WHW/Galerija Nova, Zelena akcija i ZMAG.

The post Konferencija “Upgrade: Za Interkulturni društveni centar u Zagrebu” appeared first on Platforma Upgrade.

Ulaz na događaj je besplatan te su obavezne Covid potvrde  (potrebno će biti pokazati Covid potvrdu, ovlašteni rezultat negativnog antigenskog testa ne starijeg od 48h ili dokaz o preboljenju u zadnjih 6 mjeseci, te predočiti osobnu iskaznicu. Svaka od potvrda mora imati QR kod). Posjetitelji čiji je broj ograničen svoj dolazak prijavljuju putem ove prijavnice. 

Koncert afro groove benda Commi Balde & Kaira Kela i etno-world music projekta Prisoje uz kušanje arapskih specijaliteta članica kolektiva Žene ženama događaj je kojim se prikazuje svijet u Zagrebu, ali kojim se isto tako otvaraju vrata Zagreba svijetu.  

Drugim riječima, “Interkulturni grad” je događaj koji će vam pandemijski život uljepšati kroz ideju interkulturalnosti i zajedništva, ali i pozvati vas da svojim dolaskom podržite osnivanje interkulturnog-društvenog centra za koji se zalaže Platforma Upgrade.

Glavni akteri događaja “Interkulturni grad” su:

Commi Balde & Kaira Kela (“mirotvorac” na mandinka jeziku) je “domaći” afro groove bend kojeg je okupio svestrani senegalski glazbenik Ismaila Commi Balde. Kaira Kela izvodi isključivo autorske pjesme na Mandinka jeziku zasnovane na tradicijskim zapadnoafričkim ritmovima i melodijama, ali i “nabrijane” zapadnjačkim glazbenim stilovima.

Prisoje je projekt koji je osmislila pjevačica Tea Režek baziran na izvođenju tradicijskih pjesama Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Makedonije. Tea Režek u izvedbi uglavnom koristi glas i perkusijske instrumente, a u svoje nastupe nastoji uključiti i publiku.

Članice kolektiva Žene ženama (Živi Atelje DK) koje su svoj novi dom našle u Zagrebu i Hrvatskoj će u sklopu događaja pripremiti degustaciju arapskih specijaliteta pa će publika osim u glazbi i plesu moći uživati i u ukusnoj hrani.

Cilj ovog događaja i opuštenog druženja uz odličnu glazbu i ukusnu hranu je dati dašak atmosfere interkulturnog dijaloga i vizije interkulturnog društvenog centra u Zagrebu. 

Kampanja Svijet u Zagrebu, Zagreb svijetu je dio projekta “Upgrade – Istraživanje potencijala interkulturnog društvenog centra” želi podići svijest o interkulturalnosti, povezati kulturu s područjima društvenosti te osnovati interkulturni društveni centar u Zagrebu. Projekt se provodi uz financijsku podršku Zaklade “Kultura Nova”.

U kampanji sudjeluju organizacije, članice, Platforme Upgrade koje se bave kulturom, umjetnošću i mladima kao i organizacije čija su glavna područja djelovanja integracija, ljudska prava, održivo življenje i zaštita okoliša: Autonomni kulturni centar – Attack, Centar za mirovne studije (CMS), Generator multidisciplinarnih koprodukcija (GMK),KONTEJNER – biro suvremene umjetničke prakse, Kulturtreger (Booksa), KURZIV – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Multimedijalni institut (MI2, Mama), Operacija Grad, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Slobodne veze / Loose Associations, Udruga bivših učenika ŠPUD-a Zagreb (UBU), Udruženje za razvoj kulture “URK” (Močvara), kustoski kolektiv What, How & for Whom (WHW), Zelena akcija i Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG).

The post Događaj Interkulturni grad poziva na zajedništvo i stvaranje interkulturnog-društvenog centra u Zagrebu appeared first on Platforma Upgrade.

Sudionice javnog razgovora bit će Iva Zenzerović (Centar za mirovne studije; Platforma Upgrade), Marta Kiš (zastupnica u Skupštini Grada Zagreba; Gradski odbor za prostorno uređenje) te Mirela Travar (Operacija grad; Platforma Upgrade) dok će razgovor moderirati Domagoj Šavor (Savez udruga Klubtura; Mreža društveno-kulturnih centara DKC-HR).

Javni razgovor se održava u sklopu kampanje “Svijet u Zagrebu, Zagreb svijetu” te se njime planiraju obuhvatiti važne teme kao što je temeljna ideja interkulturnog društvenog centra, uloga participativnosti i nezavisne kulturne scene u stvaranju društveno-kulturnih centara, predstavljanje zagovaračkih ciljeva Platforme Upgrade, koja se zalaže za uspostavu interkulturnog društvenog centra u Zagrebu, te predstavljanje politike upravljanja javnim prostorima od strane nove gradske uprave.

Kampanja Svijet u Zagrebu, Zagreb svijetu je dio projekta “Upgrade – Istraživanje potencijala interkulturnog društvenog centra” kojim se želi pridonijeti transformaciji kulturnog sustava odmičući se od shvaćanja kulture kao isključivo sektorske politike, približavajući je i povezujući s drugim područjima društvenosti, obrazovanja i integracije. Upgrade time želi odgovoriti na realne potrebe koje se nameću novom slikom grada, istražiti koji bi utjecaj ustanova kao interkulturni-društveni centar imala na lokalnu zajednicu te otvoriti prostor kulturnih i umjetničkih praksi svim stanovnicima te zajednice. Projekt se provodi uz financijsku podršku Zaklade “Kultura Nova”.

U kampanji sudjeluju organizacije, članice, Platforme Upgrade koje se bave kulturom, umjetnošću i mladima kao i organizacije čija su glavna područja djelovanja integracija, ljudska prava, održivo življenje i zaštita okoliša: Autonomni kulturni centar – Attack, Centar za mirovne studije (CMS), Generator multidisciplinarnih koprodukcija (GMK),KONTEJNER – biro suvremene umjetničke prakse, Kulturtreger (Booksa), KURZIV – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Multimedijalni institut (MI2, Mama), Operacija Grad, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Slobodne veze / Loose Associations, Udruga bivših učenika ŠPUD-a Zagreb (UBU), Udruženje za razvoj kulture “URK” (Močvara), kustoski kolektiv What, How & for Whom (WHW), Zelena akcija i Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG).

The post JAVNI RAZGOVOR U SKLOPU KAMPANJE SVIJET U ZAGREBU, ZAGREB SVIJETU appeared first on Platforma Upgrade.