U ožujku, prije nego je epidemija koronavirusa naprasno prekinula sav društveni i kulturni život, Platforma Upgrade pripremala je Interkulturni simpozij koji je trebao pružiti priliku za promišljanje daljnjeg razvoja modela Interkulturnog društvenog centra, čije uspostavljanje Platforma i njene članice zagovaraju posljednje četiri godine. Simpozij Korak dalje – prema uključivoj kulturi organiziran je u sklopu istoimenog projekta kojemu je cilj omogućiti brojnije, raznovrsnije i kvalitetnije dugoročne suradničke programe koji će doprinijeti razvoju sudioničkog modela upravljanja i ojačati kapacitete za osmišljavanje i provedbu kulturnih aktivnosti koje uključuju novi tip transformirane lokalne zajednice.
Kroz diskurzivni i prateći kulturno-umjetnički program željeli smo sagledati trenutne prilike financiranja, govoriti o interkulturalnosti kao specifičnom fokusu djelovanja i upoznati se s inicijativama i grupama koje svojim radom pokazuju kako interkulturalnost kao princip obuhvaća puno šire od dnevno-političkog manjinskog i migrantskog diskursa.
U pandemijskim okolnostima, simpozij je umjesto dvodenvnog postao dvomjesečno događanje. Dio planiranog sadržaja premješten je u virtualni prostor, dok je dio programa koji se u ograničenom obliku održao u fizičkom prostoru sada postao dostupan i onima koji mu nisu mogli prisustvovati. Pored diskurzivnog dijela koji se sastoji od predavanja o interkulturnom dijalogu i predstavljanja primjera dobrih praksi, online simpozij uključuje i šarolik kulturno-umjetnički sadržaj koji se upravo u aktualnoj situaciji pokazuje nezamjenjivim mjestom susreta i razmjene.
- Ece Temelkuran: On Intercultural Dialogue
Predavanje turske književnice i novinarke polazi od interkulturnog dijaloga kao koncepta koji zvuči apstraktno, pa čak i hladno. Što se zapravo krije iza naše opsjednutosti kulturnim razlikama? Što nam diskurs o njima u stvari govori?
Ece Temelkuran objavila je 17 knjiga medju kojima su Planina boli i Kako izgubiti domovinu prevedene na hrvatski. Pisala je o armenskom i kurdskom pitanju u Turskoj, o čemu govori i u ovom izlaganju.
- Neža Knez: Dealing With a Thinking Body
Neža Knez rođena je u Ljubljani 1990. godine. Diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani. Radi u različitim medijima, od videa i zvuka preko fotografije do vlastitog tijela ili tijela drugih koje istražuje u prostoru, crtežu i skulpturi. Svojoj umjetničkoj praksi pristupa kao otvorenom, kreativnom i zaigranom istraživanju koje nastaje i razvija se u procesu. Kroz događaje ili intervencije u javnom prostoru istražuje socijalne, političke i ekonomske aspekte društva, a podjednako je zainteresirana za ljudsku percepciju i osjetilno.
- Predstavljanje aktivnih inicijativa i grupa – dobrih interkulturnih priča koje osnažuju i povezuju ljude
Dijaspora Afrikanaca u Hrvatskoj (DAH), informira Afrikance u Republici Hrvatskoj o mogućnosti ostvarivanja prava i omogućavanju sudjelovanja njezinih članova i drugih Afrikanaca u hrvatskom društvu. DAH želi okupiti sve Afrikance koji žive u Republici Hrvatskoj kako bi postali velika manjina s ciljem poboljšanja kvalitete života novih i starih Afrikanaca koji žive u Hrvatskoj, studenata, migranta, imigranta s osnovnim ciljem promocije afričke kulture i načina života u hrvatskom društvu. Dijasporu Afrikanaca u Hrvatskoj predstavlja Prince Wale Soniyiki.
Građanska inicijativa Dugave je neformalna grupa građana koja svojim djelovanjem želi oplemeniti i obogatiti kulturno-društveni život u kvartu. Održavanjem eko placeva na kojima se predstavljaju lokalni OPG–ovi i kreativci te raznolikim edukativnim i kreativnim radionicama i književnim tribinama potiču umrežavanje u lokalnoj zajednici, širie ideje solidarne razmjene znanja i vještina, te senzibiliziraju stanovništvo prema tražiteljima azila, njihovim kvartovskim susjedima. Inicijativu je predstavila Ksenija Banović.
ROM HR je osnovan kao lokalna inicijativa u Slavonskom Brodu 2014. godine. Suradnjom dvojice romskih aktivista, od 2019. godine nastupaju na Europskoj razini te počinju provoditi partnerske projekte kroz koje u rad uključuju veći broj suradnika. ROM HR ima gospodarsku djelatnost koju planira pretvoriti u društveno poduzeće. Njihov društveni utjecaj kroz društveno poduzeće Roum je prepoznat kod mnogih donatora i već nekoliko godina su kontinuirano financirani za razvoj društvenog poduzeća. ROM HR zalaže se za rodnu i generacijsku ravnopravnost, a za “Korak dalje” predstavlja ga Siniša Senad Musić.
AKC Attack – Programi namijenjeni izbjeglicama neformalne su edukacije realizirane na praktičnim i kreativnim radionicama koje korisnicima/ama omogućuju kvalitetno ispunjeno slobodno vrijeme, ali i osamostaljenje nakon stjecanja statusa azilanta/ice. Kreativne radionice provode se u suradnji s udrugom Are You Syrious, u prihvatilištima te prostorima organizacije AKC. Provođenje aktivnosti van prihvatilišta omogućava lakšu integraciju izbjeglica i razbija getoizaciju ovih ranjivih skupina. Osim radionica AKC provodi program u suradnji s udrugom Dijaspora Afrikanaca u Hrvatskoj. Kroz različite aktivnosti u prostoru Medike, cilj je bio senzibilizirati javnost o izazovima tražitelja/ca azila s kojima se susreću u novoj sredini, kao i omogućiti im lakšu integraciju kroz kulturne programe. Jedan od njih je i program Drugačija glazba koji predstavlja glazbeno stvaralaštvo različitih kultura, od kojih neke od njih čine i predstavnici manjina koji žive u Hrvatskoj. Aktivnosti AKC-a Attack predstavlja Sanja Burlović.
- Situacije: Živio hip-hop
— performans / predstavljanje hip-hop kulture i njezinih elemenata
- Tribina: Tradicijska glazba Hrvatske i njen prijem u zapadnom svijetu
Kako je tradicijska glazba Hrvatske primljena u zapadnom svijetu? Što se može napraviti da se prepozna sva raznolikost glazbe koja dolazi s ovih područja? Kako iskoristiti europske projekte i prezentirati ovdašnju tradicijsku glazbu van državnih granica? O ovim i brojnim drugim temama razgovarali smo na tribini “Tradicijska glazba Hrvatske i njen prijem u zapadnom svijetu”, na kojoj su govorili Dunja Knebl, Mojca Piškor, Nenad Kovačić, Dunja Bahtijarević i Anđela Galić, uz moderaciju Emira Fulurije.
