S Lucien-Brun sastali smo se tijekom Clubture Foruma u sklopu kojeg je sudjelovala na panelu Iskustva društveno-kulturne suradnje i povezivanja i razgovarali o prilikama i ograničenjima s kojima se Locaux Motiv’ susreće kao suradnička mreža i kolektivno vođeno mjesto za rad. S obzirom na to da kolektiv ima više glasova, Stéphanie priča isključivo o vlastitom iskustvu i viziji onoga što je doživjela, shvatila i naučila uz Locaux Motiv’.

Možete li nam predstaviti Locaux Motiv’?

Sve je počelo 2010. godine kada je više lokalnih nevladinih organizacija u četvrti La Guillotière poželjelo podržati stvaranje socijalne ekonomije, solidarnosti i ekoloških projekata na lokalnoj razini (ESSE – Economie sociale, solidaire et écologique). Danas ESSE čini 10% francuskog gospodarstva, zajedno s nevladinim organizacijama, zadrugama i sličnima koje ne rade isključivo na stvaranju gospodarske vrijednosti, nego naglašavaju i društvenu vrijednost svojih aktivnosti. Osnivači su u spomenutoj četvrti pokrenuli dva projekta: lokalni bar i restoran Le Court-Circuit, koji i dalje uspješno posluje, te “treći prostor”, Locaux Motiv’. Nevladine organizacije i drugi pojedinci bili su vrlo aktivni na ovom području, no njihov rad odvijao se u prekarnim uvjetima – infrastruktura je bila loša, a zbog nedostatka dobre logistike provedba projekata iziskivala je puno energije i kapaciteta. Jasno su ustanovili da ujedinjavanjem i dijeljenjem radnih i organizacijskih prostora mogu uštedjeti na vremenu i energiji te tako razvijati kvalitetnije projekte. 

Kako se Locaux Motiv’ kao “treći prostor” razlikuje od “starog” tipa nevladinih organizacija ili društvenih centara?

U LM-u imamo nevladine organizacije, tvrtke, samozaposlene osobe, ljude koji rade na daljinu. Nije važno je li riječ o nevladinoj organizaciji ili samozaposlenoj osobi, bitno je potaknuti njihovu suradnju po pitanju društvene i ekološke problematike. Neki ljudi i organizacije bave se digitalnom tranzicijom, klimatskim promjenama, lokalnom i međunarodnom solidarnošću, mobilnošću, besplatnim softverima, kulturom (plesni ansambli, simfonijski orkestri, filmski festivali), nezavisnim medijima, produkcijom društveno angažiranih dokumentaraca i sličnim. Locaux Motivom kao “trećim prostorom” upravljaju volonteri koji sudjeluju u projektu. Rasprostire se na 600 m², a okuplja 40 organizacija koje ga koriste na redovnoj bazi te stotinjak organizacija koje na neki način surađuju! Između 40 i 70 ljudi svakodnevno radi i sastaje se u tom prostoru.

Kako biste opisali potrebe ili publiku na koju Locaux Motiv’ cilja: je li fokus na članovima ili zajednici četvrti La Guillotière?

Fokus je dvostruk – usmjeren je i na članove organizacije i na susjedstvo. Mogu reći da smo prilično uspješni u aktivnostima usmjerenima organizacijama članicama, no sa stanovnicima iz četvrti situacija je složenija jer zahtijeva više vremena i novca. To je teško postići jer na volonterskoj bazi, kao organizacije koje koriste prostor,  uspjevamo upravljati s tih 600 m^2, no u četvrti ne možemo raditi ništa konkretno bez financijske potpore. Ipak, uspjeli smo u velikoj mjeri podržati jedno važno događanje u četvrti – trodnevni ljetni festival s oko 1500 posjetitelja dnevno, organiziran u potpunosti na volonterskoj bazi. Cilj festivala je bio promovirati moć lokalnih inicijativa i potaknuti ljude da podijele ono što se stvara u njihovoj okolini. Bilo je tu glazbe, razgovora, debata, plesa… Riječ je o odavanju počasti kulturnom bogatstvu četvrti s dugom poviješću imigracije.

Cjeloviti intervju koji je sa Stéphanie Lucien-Brun vodila Jasna Račić pročitajte na portalu Kulturpunkt.hr.

The post Bitno je poticati susret i suradnju appeared first on Platforma Upgrade.

Martin Mikhail uključen je u rad Centra od samog početka, počevši od edukacijskih aktivnosti i promicanja globalnog obrazovanje u školama, dok sada koordinira njegove komercijalne aktivnosti. Njegovo sudjelovanje na simpoziju Iskustva društveno-kulturne suradnje i povezivanja održanom u sklopu Clubture Foruma, bilo je prilika da s Martinom razgovaramo o RISC-u i političkim i ekonomskim strategijama koje organizaciju čine održivom nakon 30 godina rada.

Možete li nas upoznati s RISC-om, čime se bavite?

Organizacija već trideset godina djeluje u Readingu, gradu 60 kilometara udaljenom od Londona koji je ustvari “London u malom” – dom je ljudima iz svih krajeva svijeta. Prije dvadeset ili trideset godina radili smo na projektima s izbjeglicama i kao rezultat tog obrazovnog rada osnovan je Centar za podršku izbjeglicama. U vrijeme kada smo stvarali Centar, u Readingu se našao i velik broj izbjeglica iz bivše Jugoslavije s kojima smo tada radili. Dakle, nalazimo se u izrazito multietničkoj i multirasnoj zajednici s ljudima iz cijelog svijeta. Zato je prva stvar koju sam primijetio kad sam došao Zagreb bila rasna homogenost, da nema ljudi koji su politički “crni”.

Što za vas znači financijska neovisnost i kako je uspijevate održati?

Budući da imamo i komercijalnu djelatnost, edukacije i događaje za koje mislimo da su važni uspijevamo organizirati besplatno. RISC je i dio mreže obrazovnih centara koji se bave globalnim obrazovanjem u Velikoj Britaniji. Prije deset godina postojalo je pedeset takvih centara širom Velike Britanije, ali su postali iznimno ovisni o financijskim sredstvima koje dodjeljuje država. Kada je 2010. formirana konzervativna vlada, sredstva za ovaj tip obrazovanja drastično su smanjena što je preživjelo tek petnaestak od pedeset centara, neki od njih samo s jednom zaposlenom osobom. Kako je sva moć u rukama donatora, organizacije i centri jako su osjetljivi na financijske rezove vlade. Mi smo uspjeli nastaviti s radom jer imamo niz aktivnosti koje nas financijski podržavaju. Klima financiranja radikalnijeg političkog rada u Velikoj Britaniji trenutno nije obećavajuća, a na kraju, što god radili, morate imati novac. Neko vrijeme može vas gurati entuzijazam, ali ljudi moraju od nečega živjeti; mogu neko vrijeme raditi dobrovoljno, ali u konačnici morate imati novac.

Kako se upravlja RISC-om?

RISC je organizacija koja je osnovana kao privatna tvrtka s djelatnošću dobrotvornog rada. Što se tiče upravljanja, imamo volonterski upravni odbor koji se bira jednom godišnje, a sastaje jednom u dva mjeseca i koji brine o tome da organizacija postiže svoje ciljeve. U operativnom radu postavljeni smo nehijerarhijski, organizacijom upravlja radnički Kolektiv od 12 članova koji zajedno zamjenjuju tradicionalnu ulogu izvršnog direktora. Svi mi imamo različita područja odgovornosti unutar organizacije i sastajemo se jednom u dva tjedna. Također, tu su i drugi zaposlenici organizacije koje koordinira Kolektiv i oko 80 volontera bez kojih organizacija ne bi mogla funkcionirati.

Cjeloviti intervju koji je s Martinom Mikhailom vodila Jasna Račić pročitajte na portalu Kulturpunkt.hr

The post Poticati empatiju koja vodi solidarnosti appeared first on Platforma Upgrade.

Fokus grupe su održane:
• 18. veljače 2019, u klubu Booksa
• 25. veljače 2019. u klubu MaMa
• 28. veljače 2019. u Showroomu Galerije Nova

Cilj fokus grupa bio je ispitati aktualne potrebe za Interkulturnim društvenim centrom, osvrnuti se na dosadašnja postignuća, mapirati trenutne aktivnosti organizacija, resursa i potreba te generirati nove prijedloge za rad na uspostavljanju Interkultrnog društvenog centra u Zagrebu.

Osim navedenih tema, kroz fokus grupe mapirani su i drugi ciljevi:

• snažnije povezati postojeće i uključiti nove aktere (organizacije, inicijative, pojedince) koji kroz nezavisnu kulturnu produkciju i društveni rad doprinose aktivnostima interkulturnog sadržaja,
• artikulirati dosadašnja dobra i loša iskustava prisutnih u radu na interkulturnim aktivnostima, prikupiti informacije o trenutnoj provedbi aktivnosti te
• ispitati kako sudionici vide IDC, definirati što je potrebno za unaprjeđenje rada.

Kroz rad s fokus grupama pokazalo se kako su njihove sudionice i sudionici upoznati i prepoznaju dosadašnje provedene aktivnosti za uspostavu Interkulturnog društvenog centra. Percepcija provedenih aktivnosti je pozitivna, a najprepoznatljivija aktivnost je konferencija Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru održana od 13. – 15. listopada 2016. u staroj vojnoj bolnici u Vlaškoj ulici.

Uključene inicijative vide važnost pripadanja i oslanjanja na dugoročniji zajednički rad i rad šire platforme Upgrade jer im ono omogućava kontinuitet u radu. Organizacije provode niz aktivnosti koje eksplicitno uključuju osobe različitih kultura i zainteresirane su razvijati i provoditi više srodnih aktivnosti koje počivaju na razmjeni i doprinose dvosmjernom procesu dijaloga kako za dobrobit opće populacije, tako i osoba koje dolaze drugih kultura, a s istovjetnom ciljem izgradnje otvorenog i uključivog društva.

Da bi se IDC dalje razvijao ključnim polugama smatraju iznalaženje zajedničkog prostora za aktivnosti, definiranje i dijeljenje vrijednosti i načela zajedničkog rada, razvoj koordinacije aktivnosti (informiranje, povezivanje), kao i daljnji razvoj zajedničkih programa i aktivnosti. Produkcijske aktivnosti organizacija u kulturi, razvoj modela upravljanja i zagovaranja Interkulturnog društvenog centra nastavlja u 2019. i 2020. kroz projekt Korak dalje – prema uključivoj kulturi.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta iznosi 799.440,67 kn, od čega 679.524,57 kn sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kultura Kulturtreger.

The post Ispitivanje potreba organizacija za Interkulturnim društvenim centrom appeared first on Platforma Upgrade.