U srijedu 14. rujna 2016. u 19h u Galeriji Nova u Teslinoj 7 u Zagrebu održat će se razgovor između Borisa Budena i Sandra Mezznadre pod nazivom: “Sjeti se gastarbajtera! – da ne zaboraviš stvarnost u kojoj živiš.
Lik gastarbajtera postoji danas u dva oblika zaborava, antikomunističkom i kulturološkom. U prvom slučaju nacija ga komemorira kao jednu od žrtava komunističkog totalitarizma, u drugom, kao kuriozni element svoje kulturne baštine. U oba slučaja riječ je o zaboravu, ne prošlosti, nego aktualne stvarnosti, zaboravu koji je posljedica dehistorizacije društvenih odnosa koji tu stvarnost sačinjavaju. Historizirati tu stvarnost danas znači samo jedno, sagledati je u genealogiji globalnog kapitalizma. Praksa mobilnog rada, otjelovljena u figuri gastarbajtera, daje nam neposredan uvid u kontinuitete i diskontinuitete suvremene kapitalističke transformacije. Zašto je danas u razdoblju globalne multiplikacije rada historijsko iskustvo gastarbajtera neponovljivo? Što se promijenilo u formi i funkciji migracije rada? U kom smislu se razlikuju granice koje je gastarbajter prelazio u razdoblju industrijske moderne od ovih koje danas prelaze njegovi historijski sljednici? Što je lokalno značilo onda, a što danas? Što je različito u uvjetima odnosno formama borbe protiv eksploatacije nekad i sad? I napokon, govori li nam historijska praksa mobilnog rada išta o takozvanoj migrantskoj krizi koja danas potresa same temelje Evropske Unije? O tome i jos koječemu u razgovoru sa Sandrom Mezzadrom i Borisom Budenom.
Sandro Mezzadra predaje političku teoriju na Sveučilištu u Bologni i pridruženi je znanstveni suradnik Instituta za kulturu i društvo pri Sveučilištu Western Sydney. U posljednjih deset godina njegov se rad uglavnom fokusirao na odnose između globalizacije, migracija i političkih procesa, kao i na postkolonijalnu teoriju i kritiku. Aktivan je sudionik u raspravama s tematikom post-operaizma i jedan je od osnivača internetske stranice Euronomade. Trenutno je gostujući znanstvenik na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu (BIM – Berliner Institut für empirische Migrations und Integrationsforschung). Mezzadra je bio gostujući profesor i znanstvenik na više mjesta, uključujući Sveučilište Duke, Fondation Maison des sciences de l’homme (Pariz), Sveučilište u Ljubljani, FLACSO u Ekvadoru i UNSAM u Buenos Airesu.
Neke od njegovih knjiga su: Pravo na bijeg: migracije, državljanstvo, globalizacija, ombre corte, 2006., Postkolonijalno stanje: povijest i politika globalne sadašnjosti, ombre corte, 2008. i U Marxovoj radionici. Subjekt i njegova produkcija, Manifestolibri, 2014. Zajedno s Brettom Neilsonom autor je knjige Granica kao metoda, ili, multiplikacija rada, Duke University Press, 2013.
Boris Buden devedesetih je bio kolumnist i urednik u magazinu Arkzin. Objavljivao u novinama, magazinima i časopisima u bivšoj Jugoslaviji i svijetu. Knjige (izbor na hrv/srp.): Barikade Zagreb, 1996/1997., Kaptolski Kolodvor, Beograd 2001., Vavilonska jama, Beograd 2007, (prijevod s njemačkog), Uvod u prošlost, Novi Sad, 2013, (zajedno sa Želimirom Žilnikom). Buden predaje kulturalnu teoriju na Bauhaus Univerzitetu u Weimaru.
Realizirano u sklopu platforme Upgrade i kampanje Zagreb: otvoreni grad?
Program je dio suradničkog projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje koji u sklopu programa Evropske Unije Kreativna Europa kustoski kolektiv Što, kako i za koga/WHW realizira u suradnji s Centrom za mirovne studije iz Zagreba, European Institute for Progressive Cultural Policies/EIPCP iz Beča i Tensta Konsthall iz Stockholma.
Program podržavaju:
Foundation for Arts Initiatives
Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba
Ministarstvo kulture RH
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Program Evropske Unije Kreativna Evropa
Zaklada Kultura nova